“Grad Zagreb je u financijskom kolapsu i to će se odraziti na obnovu Zagreba. On neće imati novaca za financiranje obnove, rekao je Tomislav Stojak za portal Otvoreno.
HNS-ov zastupnik u Gradskoj skupštini grada Zagreba Tomislav Stojak, koji predlaže promjenu ustroja Grada, nedavno je objavio najnovije izvješće izvršenja gradskog proračuna koje pokazuje da minus gradskih financija na kraju 2019. godine iznosi milijardu i tristo milijuna kuna.
Prema prijedlogu zakona o obnovi Zagreba, definiran je model po kojem će obnovu 60 posto financirati država, 20 posto jedinice lokalne samouprave i 20 posto vlasnici nekretnina, a novost u odnosu na prvo čitanje je uvrštavanje u zakon socijalnih kriterija, odnosno dohodovnog i imovinskog cenzusa. Ipak Tomislav Stojak nije pretjerano optimističan o naizgled učinkovitom prijedlogu jer smatra da iz proračuna nedostaje sredstava.
“Grad Zagreb neće moći osigurati 20 posto sredstava za obnovu grada s obzirom na stanje gradskih financija. Tih novaca nema zbog svega što je loše rađeno posljednjih godina i to je ona bolna činjenica koja će se morati javno reći”, naglasio je Stojak.
Tvrdi da je problem je višegodišnji.
“Državne revizije gradskog proračuna su već 2018. godine utvrdile dugovanje, rupu u gradskom proračunu na razini od 700 milijardi kuna i dale nalog gradu Zagrebu, gradskom uredu za financije, da napravi plan saniranja proračunskog dugovanja. To je zakonska obaveza svakog grada pa tako i grada Zagreba. Nažalost taj dug se tijekom 2019. popeo za dodatnih 600 milijuna kuna. Tako da na kraju 2019. godine imamo tu rupu, manjak u gradskom proračunu od milijardu i 300 milijuna kuna, što je izuzetno zabrinjavajuće i što će dovesti do kolapsa funkcioniranja grada. Riječ je o prevelikom iznosu novca da bi se tek tako mogao gledati, a ništa ne napraviti”, smatra Stojak.
Kao riješenje predlaže da već sada gradonačelnik predloži mjere za saniranje proračuna i uštede u proračunu na svim mogućim segmentima gradskog poslovanja.
“Grad ima obavezu predložiti u kojem vremenskom periodu će se smanjivati pojedina dugovanja. To je nužni plan koji gradski ured za financije mora napraviti. Također, ne postoji jasan plan upravljanja novcima. Ovaj je dug je nastao prvenstveno zato što se stalno iz proračuna povećavaju subvencije koje se isplaćuju gradskim tvrtkama. Najveći potrošač subvencija je ZET kojemu se iz godinu i godinu mora davati iz gradskog proračuna sve više i više novaca da bi mogao normalno poslovati”, rekao je Stojak.
Na pitanje treba li se smanjiti financiranje ZET-a, Stojak odgovara da uzevši u obzir financijska izvješća prema kojima je ZET svake godine gubitaš, odnosno ima desetke milijuna kuna gubitaka, normalno je da se za njegovo poslovanje mora plaćati iz gradskog proračuna direktno.
“Ali treba se znati unaprijed koliko će mu nedostajati sredstava. Ovako se tijekom godine po nekoliko stotina milijuna kuna nepredviđeno izdvaja za ZET zato što se neracionalno posluje. Treba vidjeti koji su razlozi neracionalnog poslovanja i treba se napraviti poslovni plan. To nisu privatni novci gradonačelnika ili direktorice poslovnice ZET-a, nego građana grada Zagreba i ne mogu oni stalno isplaćivati stotine milijuna za saniranje lošeg poslovanja pojedinih poduzeća. Ako nisu sposobni, neka netko drugi to preuzme”, predložio je Stojak.
Na pitanje što li nas onda tek čeka u 2020. , Stojak odgovara da će na kraju 2020. dug zasigurno biti za nekoliko stotinu milijuna kuna još veći.
“Ja se bojim da nas ovakvo rasipničko ponašanje gradonačelnika i njegovih ljudi u gradu vodi u financijski ponor u koji će Zagreb pasti i iz kojeg ćemo se jako teško izvući.” zaključio je Tomislav Stojak za Otvoreno.
