Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Ministarstvo poljoprivrede provode kampanju jačanja svijesti o borbi protiv afričke svinjske kuge (ASK), bezopasne za ljude i koja do sada nije zabilježena u Hrvatskoj, ali je prisutna u susjednim zemljama.
Kampanja “#StopASF” provodi se četvrtu godinu u 18 europskih zemalja, a cilj joj je podići svijest o ASK-u kako bi se spriječilo širenje te zarazne bolesti.
– Tijekom zadnjeg desetljeća afrička svinjska kuga snažno je utjecala na sektor uzgoja svinja u Europi i nastavlja ometati lokalna i regionalna tržišta. Najnovije brojke pokazuju ohrabrujuće znakove da borba protiv širenja ovog virusa može imati učinka, no slika diljem Europe nije univerzalno pozitivna te stoga moramo i nadalje ostati oprezni, izjavio je izvršni direktor EFSA-e. Bernhard Url.
Kampanja je usmjerena na uzgajivače, veterinare i lovce, s ciljem podizanja svijesti o prepoznavanju, sprječavanju i prijavljivanju slučajeva sumnjivih na ASK u domaćih i divljih svinja.
Zabrinjavajuća prisutnost ASK-a u susjedstvu
Ravnateljica HAPIH-a Darja Sokolić upozorava na “zabrinjavajuću prisutnost ASK-a u našem susjedstvu” koja predstavlja značajan rizik, prvenstveno zato što pojava ASK-a može donijeti “ozbiljne socio-ekonomske posljedice”.
Stoga poziva na oprez uzgajivače, poljoprivrednike, lovce i veterinare te ih moli da u slučaju opažanja nekih od znakova ASK-a kod domaćih ili divljih svinja to odmah prijave veterinarima, lovoovlašteniku ili Ministarstvu poljoprivrede.
– Tijekom nacionalne kampanje o ASK educirano je više od 1500 lovaca, veterinara, veterinarskih inspektora i držatelja svinja. Ministarstvo izdvaja značajna financijska sredstva kako bi se unaprijedila biosigurnost na farmama svinja i time smanjio rizik od ASK, pri čemu je 119 objekata iskoristilo bespovratna sredstva za postavljanje dvostrukih ograda u iznosu nešto većem od 200 tisuća eura. U posljednje četiri godine na ASK je pretraženo preko 47 tisuća uzoraka podrijetlom od domaćih i divljih svinja. Lovištima u rizičnom području podijeljena su dezinfekcijska sredstva i prskalice za dezinfekciju. Zajedničkim naporima, suradnjom s držateljima svinja, lovcima i veterinarima te provedbom kampanja EFSA-e, HAPIH-a i MP-a, ova bolest uspješno se drži izvan granica naše države, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Prema izvješću EFSA-e, broj slučajeva ASK-a među domaćim i divljim svinjama smanjio se 2022. godine u Rumunjskoj, Poljskoj i Bugarskoj u odnosu na 2021. godinu, dok se bolest ponovno pojavila u Grčkoj i Češkoj te se nastavlja širiti u Moldaviji i Srbiji. Prošle je godine prvi puta ASK zabilježena i u Sjevernoj Makedoniji.
Teško iskorjenjiva bolest
Afrička svinjska kuga zarazna je bolest koja pogađa domaće i divlje svinje. Virus je bezopasan za ljude no u brojnim je zemljama uzrokovao znatne društveno-gospodarske probleme. Područja pogođena afričkom svinjskom kugom bilježe osjetne financijske gubitke. Da bi se bolest iskorijenila, može proći i nekoliko godina.
U Europi trenutno ne postoje odobrena cjepiva protiv afričke svinjske kuge, što znači da izbijanje bolesti može rezultirati klanjem velikog broja svinja iz uzgoja na zahvaćenim područjima.
Bolest je još uvijek prisutna u brojnim zemljama Europske unije (Bugarska, Grčka, Češka, Estonija, Njemačka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska i Slovačka), kao i u četiri zemlje koje graniče s Unijom (Moldavija, Ukrajina, Srbija i Sjeverna Makedonija). Osim toga, bolest pogađa domaće i divlje svinje iako postoje bitne razlike između različitih područja.
Europska unija najveći je izvoznik svinjetine i proizvoda od svinjetine u svijetu. Godišnje izveze oko pet milijuna tona tih proizvoda, što znači da je riječ o jednoj od najvažnijih gospodarskih aktivnosti u europskom poljoprivrednom sektoru. Sektor uzgoja svinja odgovoran je za 8,5 posto ukupne proizvodnje poljoprivredne industrije u Uniji. Svjetska potražnja za svinjetinom sve je veća, što bi moglo rezultirati rastom proizvodnje u Europi.
