Dok se zakonom ne regulira neprocjenjeno građevinsko i turističko zemljište, i dalje se daju prijedlozi i očitovanja na zakon koji se tek treba usvojiti. Za portal Otvoreno.hr upitali smo za komentar na Prijedlog novog Zakona Sašu Poljanec Borić, znanstvenicu s Instituta Ivo Pilar i članicu HSLS-a.
Na upit o tome hoće li se novim Zakonom stvoriti uvjeti za veće investicije u hrvatski turizam, Saša Poljanec Borić je odgovorila da to ne može komentirati zato što “zakoni ne potiču investicije nego volja za ulaganje”. Investicije ne ovise samo o zakonskim uvjetima već o tzv. investicijskom apetitu.
“To je pitanje na koje se samo na temelju tog Zakona, ne može precizno odgovoriti. No, na taj Zakon treba gledati iz trostruke perspektive. On, prije svega mora biti u fokusu jedinica lokalne samouprave zato što će se temeljem njegove provedbe značajno povećati njihovi prihodi”, istaknula je Saša Poljanec Borić. Uz to je napomenula, kako Zakon mora biti u fokusu Ministarstva regionalnog razvoja i u fokusu Ministarstva uprave.
Lokalne zajednice i ministarstva moraju biti arbitri
Pojašnjavajući svoje teze, Saša Poljanec Borić je istaknula kako Zakon predviđa da 60 posto prihoda od plaćanja zakupnine za turističko zemljište odlazi u proračune. Povećava se naknada po četvornom metru, na šest i 10 kuna, odnosno 12 kuna za kampove.
Kada se to kumulira kroz nekoliko godina doći će do velikog povećanja prihoda u lokalnim zajednicama. Stoga, mišljenja je Saša Poljanec Borić, koristi tog Zakona trebaju definirati ili odbiti lokalne zajednice.
“Lokalne zajednice moraju biti arbitri u tom procesu. I Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU to mora arbitrirati, jer će provedba takvog Zakona nemjerljivo povećati prihode lokalnih zajednica u primorskoj Hrvatskoj. Time će se nastaviti sustavni trend povećavanja regionalne nejednakosti između primorske i kontinentalne Hrvatske”, naglasila je Saša Poljanec Borić.
Zakoni moraju pridonositi ravnomjernom razvoju države
Znanstvenica s Instituta Ivo Pilar nadalje navodi kako u zakonima koji će se ubuduće donositi treba voditi računa o činjenici da smo završili tranziciju i da zakoni moraju pridonositi ravnomjernom razvoju države, a ne potencirati regionalne razlike.
“Nisam sigurna da su u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU u potpunosti svjesno proučili ili pratili proces donošenja novog Zakona i uočili posljedice koje će to imati na regionalni razvoj”, rekla je Saša Poljanec Borić. Dodala je kako Zakon stimulira osnivanje suvlasničkih zajednica od 50 godina između jedinica lokalne samouprave i turističkih poduzeća i omogućava prodaju.
Netko treba preuzeti odgovornost za taj proces, a to je prema mišljenju Saše Poljanec Borić, Ministarstvo uprave. I, to iz dva razloga – riječ je o zemljištu goleme vrijednosti koje je praktički pomorsko dobro i postavlja se pitanje pristupa i korištenja pomorskog dobra, a druga dimenzija je osnivanje suvlasničkih zajednica od 50 godina što je oblik dugotrajne koncesije.
Zakonom će se puniti “fantomski” Fond za turizam
Kao takav, taj aranžman koji Zakon navodi kao mogućnost dolazi pod fokus Direktive o dugotrajnim koncesijama EU iz 2014. godine u kojoj se dugotrajnim koncesijama smatraju koncesije od pet godina. To pokazuje nesrazmjer između onoga što stimulira ta Direktiva i novog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, koji je u procesu donošenja.
“Sve su to dimenzije koje nas navode na zaključak da Zakon treba temeljito proučiti prije nego što će ga prihvatiti kao Bogom dano rješenje u Hrvatskoj”, rekla je Saša Poljanec Borić.
Napomenula je kako taj Zakon predviđa punjenje “fantomskog” Fonda za turizam. Zašto “fantomskog”? Zato, pojašnjava Saša Poljanec Borić, jer se “nigdje ne mogu dobiti informacije o tome tko s njim upravlja i koja je zapravo njegova djelatnost”.
“U 21. stoljeću je vrijeme da imamo fond za digitalnu transformaciju te prestanemo s fondom za turizam”, zaključila je Saša Poljanec Borić.
DO SAD JE DRŽAVA IZGUBILA MILIJARDE Novim Zakonom razrješavaju se imovinsko pravni odnosi na neprocijenjenom građevinskom zemljištu
Podsjetimo, iz Ministarstva državne imovine tvrde kako se novim Zakonom se, među ostalim, razrješavaju imovinsko pravni odnosi na neprocijenjenom građevinskom zemljištu između Hrvatske i jedinica lokalne samouprave, kao vlasnika tog zemljišta i trgovačkih društava koji na tom zemljištu imaju izgrađene građevine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala i unesene u njihov temeljni kapital.
Kako kažu u Samostalnom odjelu za odnose s javnošću i protokol Ministarstva državne imovine, u predmetni Zakon uvedena su rješenja iz važećeg Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije.
